Objava statističkih podataka Hrvatske narodne banke o depozitima i kreditima kreditnih institucija za lipanj 2025. otkriva zanimljiv trend – građani i tvrtke u Hrvatskoj nikad nisu imali više novca na računima, ali istovremeno nikad više nisu ni zaduženi.
Depoziti premašili 66 milijardi eura
Na kraju lipnja 2025. ukupni depoziti domaćih sektora iznosili su čak 66,2 milijarde eura, što je rast od 1,7 mlrd. u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno 5,1 mlrd. više nego godinu ranije.
- Kućanstva: 40,7 mlrd. eura (+8,1% godišnje)
- Nefinancijska društva: 16,7 mlrd. eura (+5,1% godišnje)
- Opća država: 6,2 mlrd. eura (+3,6% kvartalno)
Najveći dio rasta dolazi iz prekonoćnih depozita, koji su u godinu dana skočili za 13,7% kod građana i 8,7% kod tvrtki, dok se istovremeno nastavlja pad oročene štednje. Kućanstva su oročene depozite smanjila čak za 5,7% u odnosu na prošlu godinu.
Krediti rastu još brže od štednje
Dok štednja raste, krediti rastu još snažnije. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju lipnja 2025. iznosili su 48,5 mlrd. eura, što je porast od 9,1% na godišnjoj razini.
- Kućanstva: 26,1 mlrd. eura (+13,9% godišnje)
- stambeni krediti: 12,8 mlrd. eura (+13,1%)
- gotovinski nenamjenski krediti: 9,9 mlrd. eura (+14,9%)
- Nefinancijska društva: 16,8 mlrd. eura (+12,2% godišnje)
- Opća država: 5,0 mlrd. eura
Građani su u drugom tromjesečju 2025. samo na stambenim kreditima podigli novih 0,6 mlrd. eura, dok su gotovinski krediti porasli za dodatnih 0,4 mlrd. eura.
Štedimo, ali na kratko – i trošimo sve više
Podaci pokazuju jasan trend: Hrvati se sve više oslanjaju na prekonoćne depozite (tekući i žiro računi), dok oročena štednja gubi utrku u vremenu povišenih troškova života i novih kreditnih obaveza.
Istovremeno, rast stambenih i gotovinskih kredita pokazuje da potražnja za stanovima i potrošačkim financiranjem ne jenjava – dapače, raste brže nego ikad.
Zaključak
Statistika HNB-a za lipanj 2025. jasno poručuje: Hrvati nikad nisu imali više novca na računima, ali i nikad nisu bili zaduženiji.
Ostaje pitanje – živimo li bolje ili se sve više oslanjamo na kredite kako bismo održali standard?
Ostavi komentar